Vjerovnici Credo banke odbili ponudu Croatia banke

Bez autora

May 16 2013

Croatia banka je u ožujku ove godine ponudila da preuzme cjelokupnu imovinu splitske Credo banke u stečaju, procijenjenu na 868 milijuna kuna, za 469 milijuna kuna. To je jedina poslovna banka koja se odazvala na poziv Ankice Čenić, stečajne upraviteljice Credo banke da iskaže interes za kupnju imovine ili pripajanje kao fizičke osobe, i koja je obavila dubinsko snimanje. Vjerovnici Credo banke u stečaju su u četvrtak na trećoj Skupštini vjerovnika tu ponudu odbili na prijedlog Ankice Čenić koja kaže da ponuđeni iznos ne samo da nije ni približan procijenjenoj vrijednosti imovine, već je nedostatan čak i za namirenje 467 milijuna Državnoj agenciji za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB), koja je kao vjerovnik trećeg isplatnog reda iza radnika i HNB-a, prema stečajnom zakonu na redu da se naplati.

Croatia banka je u ožujku ove godine ponudila da preuzme cjelokupnu imovinu splitske Credo banke u stečaju, procijenjenu na 868 milijuna kuna, za 469 milijuna kuna.

To je jedina poslovna banka koja se odazvala na poziv Ankice Čenić, stečajne upraviteljice Credo banke da iskaže interes za kupnju imovine ili pripajanje kao fizičke osobe, i koja je obavila dubinsko snimanje.

Vjerovnici Credo banke u stečaju su u četvrtak na trećoj Skupštini vjerovnika tu ponudu odbili na prijedlog Ankice Čenić koja kaže da ponuđeni iznos ne samo da nije ni približan procijenjenoj vrijednosti imovine, već je nedostatan čak i za namirenje 467 milijuna Državnoj agenciji za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB), koja je kao vjerovnik trećeg isplatnog reda iza radnika i HNB-a, prema stečajnom zakonu na redu da se naplati.

Nastavlja da se prihvaćanjem takve ponude Croatia banke ne bi moglo pristupiti izradi stečajnog plana. Vjerovnici Credo banke u stečaju potražuju ukupno milijardu i 70 milijuna kuna.

DAB bi se od Credo banke mogao brzo namiriti (odnosno kada rješenje o utvrđivanju tražbina postane pravomoćno) u 70-postotnom iznosu jer je banka u stečaju unovčila 330 milijuna kuna kroz naplatu plasiranih kredita.

Naime, kako je na Skupštini vjerovnika rekao stečajni sudac Jozo Čaleta, kada bi se postupalo prema Stečajnom zakonu bez pregovaranja, sav taj novac bi išao DAB-u.

Aleksandar Živadinov, odvjetnik iz Rijeke i član Odbora vjerovnika Credo banke, kaže da su u tijeku načelni pregovori između DAB-a i POOL-a (skupine vjerovnika koja se udružila radi što veće naplate svojih potraživanja i kojima njihova potraživanja od ukupno 300 milijuna kuna predstavljaju snagu da mogu pregovarati) o donošenju stečajnog plana kroz koji bi se stečaj riješio u roku šest mjeseci, a ne u redovnom postupku koji bi prema primjerima iz prakse mogao trajati pet, deset ili 15 godina.

Prihvaćanjem stečajnog plana bi fizičke i pravne osobe koje su ostale bez novca na računima u propaloj banci, i koje se prema Stečajnom zakonu naplaćuju nakon DAB-a, pristali na umanjenje svojih potraživanja, ali bi s druge strane veći dio svog potraživanja uspjele naplatiti u samo pola godine.

Samo spomen diskonta na potraživanja je posebno uzrujalo jednu gospođu koja je kazala da je u Credo banci izgubila oročenih 100 tisuća eura koje je krvavo zaradila i kojima je trebala riješiti svoje stambeno pitanje.

Nije poznato bi li DAB pristao da se odrekne dijela svojih potraživanja u korist građana i tvrtki. Odgovore na sva pitanja dati će upravo stečajni plan.